Mačje oči, poput ljudi, mačke se kreću svijetom koristeći svoja osjetila mirisa, sluha, okusa, dodira i vida. Mačji vid je optimiziran za njihove sumorne lovačke navike. Mačke mogu vidjeti bolje od ljudi u uvjetima slabog osvjetljenja, ali ne mogu dobro vidjeti izbliza i moraju biti bliže objektima od ljudi da bi mogle vidjeti razumno jasno, jer je njihov način da prilagode svoje leće za fokusiranje na stvarima u blizini je drugačiji nego kod ljudi.
Ljudski vid boja je bogatiji, dok mačke imaju prednost kada je u pitanju gledanje objekata koji se brzo kreću. Mačji vid djelomično je zanimljiv jer se toliko razlikuje od ljudskog. Nastavite čitati kako biste saznali više o tome kako mačije oči rade.
Kako funkcioniraju mačje oči?
Mačje oči rade slično ljudskim i uključuju nekoliko dijelova, kao što su bjeloočnica, konjunktiva, rožnica, šarenica, zjenica i leća. Oni prikupljaju informacije koje se šalju u mozak i tumače kao slike. Očna jabučica nalazi se u koštanoj duplji poznatoj kao orbita, koja također drži živce, mišiće, krvne žile i suzne kanale.
Treći kapak i suzne žlijezde | mačje oči
Svako mačje oko ima trepćuću membranu ili treći očni kapak koji pruža dodatnu zaštitu održavajući njihove oči vlažnima i pomažući u uklanjanju čestica koje im padnu u oči. Također imaju suzne žlijezde koje stvaraju vodeni dio suza koje pomažu održavanju vlažnosti mačjih očiju. Suze se sastoje od sluzi, ulja i vode, a konjunktiva i kapci također igraju ulogu u procesu stvaranja suza.
Bjeloočnica, konjunktiva i rožnica
Konjunktiva, tanka poluprozirna membrana, prekriva bjeloočnicu, odnosno bijeli dio oka. Prozirna, zakrivljena struktura koja pokriva prednji dio oka naziva se rožnica. Čuva oko zaštićenim, dopušta svjetlosti da uđe u oko i pomaže pri usmjeravanju svjetlosti na mrežnicu. U mrežnici se svjetlost obrađuje i putuje do mozga kako bi dovršila proces vida.
Relativno velike rožnice mačaka pridonose noćnom vidu jer propuštaju puno svjetla u oči.
Šarenica, zjenica i leća
Šarenica je obojeni dio oka. Žuta, zelena i plava samo su neke od boja očiju koje se često nalaze kod mačaka. Šarenica se širi i skuplja kako bi povećala ili smanjila zjenicu, “rupu” u sredini koja kontrolira količinu svjetlosti u oku.
Crni otvor u sredini oka je zjenica, koju otvara i zatvara mišić sfinkter. Zjenice mačaka se skupljaju kao odgovor na jako svjetlo i otvaraju se kako bi omogućile više svjetla u mraku. Kada je sužena, zjenica je u obliku proreza, a kako se otvara, poprima okrugli oblik, dopuštajući puno svjetla u oko i dajući mačkama ozbiljnu prednost kada je u pitanju vid u vrijeme poput sumraka i zore.
Leća se nalazi iza šarenice i prilagođava svoj oblik kako bi fokusirala svjetlost na mrežnicu. Kretanje leće u velikoj je mjeri kontrolirano cilijarnim mišićima koji se kontrahiraju kada se mačke fokusiraju na obližnje objekte.
Retina i Tapetum Lucidum
Fotoreceptorske stanice mrežnice hvataju svjetlost i prevode je u električne impulse. Svaka je stanica povezana s tankom živčanom niti. Niti se spajaju i formiraju optički živac, koji prenosi električne impulse u mozak koji se tumače kao vizualne slike. Tapetum lucidum nalazi se iza mrežnice, u sloju žilnice, i poboljšava vizualnu osjetljivost u uvjetima slabog osvjetljenja jer reflektira svjetlost natrag na mrežnicu kako bi mačkama omogućio fantastičan vid kada je relativno mračno.
Čunjevi i šipke
Mačja mrežnica ima dvije vrste fotoreceptorskih stanica: čunjiće i štapiće. Čunjići su izvrsni u hvatanju detalja i odgovorni su za sposobnost gledanja u boji. Štapićaste ćelije izuzetno dobro snimaju slike u uvjetima slabog osvjetljenja i jako dobro detektiraju objekte koji se brzo kreću. Veliki udio ovih stanica u mačjoj mrežnici jedan je od razloga zašto mačke tako dobro vide noću.